ĐAKOVO (TU) – Đakovačka prvostolnica sv. Petra, o 150. obljetnici početka svoje gradnje, a u okviru Jubileja milosrđa, primila je u nedjelju 12. lipnja 2016. brojne vjernike Velikokopaničkoga dekanata, njih oko devet stotina, koji su došli na svoje Veliko jubilejsko hodočašće. Vjernike su pred katedralom dočekali generalni vikar mons. Ivan Ćurić te kanonik kustos mons. Luka Strgar. Nakon molitve i blagoslova, vjernici su prošli kroz Vrata milosrđa te sudjelovali u pobožnosti Božjem milosrđu, koju je predvodio mons. Ćurić. Središnji dio hodočašća bilo je svečano euharistijsko slavlje, koje je uz nadbiskupa u miru mons. Marina Srakića, mons. Ćurića te župnike Velikokopaničkoga dekanata predvodio nadbiskup mons. Đuro Hranić. 

Uime svećenika i vjernika dekanata, pozdrav nadbiskupu uputio je dekan preč. Nikica Mihaljević. „Došli smo u našu katedralu, stolnu crkvu, crkvu-maticu naše nadbiskupije, da s našim pastirom primimo oprost  milosrdnog Boga te milost i snagu za dalje u životu. Naš dekanat je među najstarijima u Nadbiskupiji i čine ga župe Velika Kopanica, Donji Andrijevci, Vrpolje, Strizivojna, Sikirevci, Kruševica, Gundinci i Babina Greda. Naši vjernici dijele sudbinu svih onih koji žive u Lijepoj našoj, a posebno u Slavoniji. Teret života nije lak. Prate ih mnoge teškoće - nesigurnost, razočaranje, bolesti, oskudica, rastave brakova, odlazak sinova i muževa u svijet za kruhom, neizvjesna budućnost… Došli smo u ovoj godini Velikog jubileja da primimo milost i snagu za život“, rekao je među ostalim dekan Mihaljević.

Rekavši kako je ovo posebna prigoda za primanje oprosta za sve grijehe i posljedice grijeha, dekan je podsjetio na papu Franju, koji u svojim brojnim porukama govori da je Bog milostiv, sućutan i jedva čeka kako bi nam oprostio. „Ljudskoj pameti ostaje skriveno zašto je to tako. Mi bi Boga mjerili svojom ljudskom pameću. Ali to nije tako. U Isusu Kristu pokazao nam je svoju narav,  a to je ljubav – beskrajna ljubav - dobrota. Od nas se ne očekuje puno: vjera, poniznost da priznamo svoju nemoć i pouzdanje da on pritječe u pomoć. Velika je milost, duhovni dobitak pred nama. Da bi ga u punoj mjeri primili, papa Franjo kaže da se trebamo oraspoložiti, pripremiti prostore svoga srca, otvoriti dušu u vjeri, kako bi primili nezaslužene Božje darove. Oče Nadbiskupe, uvedite nas u svetu misu i slavlje primanja Božjeg milosrđa – potpunog oprosta“, rekao je preč. Mihaljević.

Započinjući misno slavlje, nadbiskup je pozdravio sve okupljene hodočasnike i braću svećenike, te ih pozvao da raskajana i ponizna srca mole Božje milosrđe za oproštenje i nutarnje iscjeljenje. U svojoj homiliji nadbiskup je tumačio pročitan ulomak Evanđelja toga dana, koji govori o grešnici, koja je ušla u kuću farizeja Šimuna te Isusu pomazala noge. Isusovo postupanje šokiralo je farizeja, koji je čak posumnjao u Isusa, zaključivši da bi Isus, ako je prorok, prozreo bi tu ženu, shvatio tko je i kakva ta žena te bi je odgurnuo od sebe. Nadbiskup ističe kako Isus ne gleda na grijeh. Pred njim u farizejevoj kući nije bio grijeh, nego u prvom redu ljudska osoba. Grešničin postupak interpretira kao čistu i raskajanu ljubav prema Bogu, koju čak stavlja za primjer farizeju. Pokazuje mu da ju njezina raskajana ljubav ozdravlja, da joj njezino kajanje vraća izgubljeno dostojanstvo.

Također, Isus ne odbacuje niti farizeja Šimuna, već mu pristupa osobno, na njemu prilagođen način, pun dobrote i ljubavi te mu kroz prispodobu o dužnicima pokazuje da treba biti ponizniji pred Bogom te osjećati da je i on sam, zajedno sa ženom grešnicom, potreban Božjega milosrđa. Nadbiskup ističe kako se iz ovoga može izvući nekoliko poruka. Prva je da treba razlikovati grijeh od grešnika. „Osuđujući ne samo ljudsku slabost i grijeh, nego i slabog čovjeka koji je postao grešan, onemogućujemo mu da se digne iz grijeha i slabosti te ga indirektno guramo u novo zlo i grijeh. A čovjek u grijehu zbog toga pati, upada i u kompleks manje vrijednosti, gubi poštovanje prema sebi, sebe samoga ne voli i ne prihvaća“, rekao je nadbiskup. Nadalje, ističe kako prihvaćanjem grešnika često otkrivamo i pozadinu zašto je netko upao u zlo, uočavamo olakotne okolnosti za drugoga te i sami postajemo ponizniji jer postajemo svjesni da bi i sami, da smo se našli u istim životnim okolnostima, bili jednaki čovjeku grešniku, a možda i gori.

„Kad učinimo ovaj prvi korak, kad prestanemo osuđivati te kad dođemo do poniznosti pred Bogom, onda razumijemo i drugu poruku današnjeg evanđelja te temeljnu poruku svih triju današnjih liturgijskih čitanja. A ta poruka je: Ozdravlja nas samo čista i raskajana ljubav. Po njoj, po raskajanoj ljubavi postajemo preporođeni i spašeni. Shvaćamo da nas spašava samo milost Božja, a ne nekakva naša dobra djela“, rekao je nadbiskup te poručio: „Nemojmo misliti da račune s Bogom sređujemo tako da se držimo zakona. Budimo svjesni da je i farizej iz današnjeg evanđelja obdržavao Zakon. No, što je čovjek kreposniji i što se može više pred Bogom pohvaliti svojim dobrim djelima, to je više u napasti da pred Bogom bude oholiji te da sve manje voli i treba Boga te sve više prezire druge ljude. Jer od Boga više ne očekuje ništa, nego samo to da mu Bog uzvrati po njegovim dobrim djelima.“

Nadbiskup je podsjetio kako je poslije Domovinskoga rata sve župe ovoga dekanata zahvatila demografska recesija. Najveći broj žitelja bavi se poljoprivredom te prolazi kroz velike poteškoće i osiromašenje. Industrije je malo i mlade generacije ovdje ne vide svoju budućnost i odlaze. U nekim župama gotovo svi srednjoškolci već godinama poslije srednje škole napuštaju svoje obitelji i odlaze; dio na studij (poslije kojega se jedva tko vrati nazad), a dio u druge dijelove Hrvatske i u inozemstvo. Kruševica sa Slavonskim Šamcem se prva poslije Domovinskoga rata prepolovila: zbog zatvaranja granice te nemogućnosti prodaje proizvoda te odlaska na posao s druge strane Save. No, gotovo u svim župama se posljednjih godina - unatoč recesije - radilo na obnovi postojećih te izgradnji novih crkvenih objekata.

„I vaša žrtva te materijalna izdavanja također svjedoče i pokazuju koliko vi vjernici volite svoje župe i svoje crkvene zgrade. Najveći broj vas vjernika ste veoma časni, pošteni i marljivi ljudi, odani svojim župnim zajednicama i spremni na suradnju sa svojim župnicima. Iako postoje i razlike od župe do župe, u načelu vam je stalo do liturgije, sakramenata i različitih pobožnosti te želite da vam župe budu aktivne, da vam djeca i mladi pohađaju župnu katehezu i da se osjeti njihova prisutnost u životu župe“, rekao je nadbiskup, ističući župu Kruševica, koja se vjerojatno može podičiti najvišim postotkom vjernika koji redovito pohađaju nedjeljno euharistijsko slavlje.

Na kraju misnog slavlja nadbiskup je svim župnicima darovao sliku đakovačke prvostolnice, kao znak sjećanja na ovaj događaj. Velik broj vjernika pristupio je sakramentu pomirenja, a brojni su roditelji na hodočašće poveli i najmlađe članove obitelji. Hodočasnici Dekanata animirali su liturgijsko pjevanje, čitali čitanja i molitvu vjernika, a zamjetan je bio veći broj ministranata, kao i vjernika odjevenih u narodno ruho. A. Banović

divider